Pod pročišćenim tekstom zakona smatra se ukupnost važećih pravnih normi sabranih i sistematiziranih u jedan tekst iz više važećih i istovrsnih zakona. Svi sistematizirani zakoni su i dalje na snazi, a izrada pročišćenoga teksta ne utječe na njihov sadržaj ili važenje. Pročišćeni tekst zakona je tehničko pomagalo, koje omogućava adresatima sagledavanje određene zakonske materije na jednom mjestu. (...)
Pročišćeni tekst u pravilu se donosi kada su učinjene veće, odnosno opsežnije izmjene i dopune nekog propisa. Nadležno tijelo Hrvatskog sabora mora izraditi pročišćeni tekst na način da sve izmjene i dopune propisa sabere u jedan mjerodavni tekst. Tako nastali tekst nije novi propis, niti se njime stavljaju izvan snage pojedine izmjene i dopune propisa. Zbog toga je na nadležnom tijelu Hrvatskog sabora posebna odgovornost za vjerodostojnost sadržaja i istovjetnost brojčanih oznaka unijetih u određeni pročišćeni tekst.
Pri tom Ustavni sud posebno ima u vidu načelo vladavine prava - pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka, kao najvišu vrednotu ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske, propisan člankom 3. Ustava. Zahtjevi kojima mora biti udovoljeno u tekstu određenog zakona moraju se uvažavati i kod izrade pročišćenog teksta. Za ovo važno načelno stajalište Ustavni sud smatra odlučnom i činjenicu da hrvatski zakonodavac učestalo mijenja i dopunjuje pročišćene tekstove zakona koji, kako je prethodno izloženo, po svom sadržaju nisu zakon...
Ustavni sud stoga ističe da se u uvodu pročišćenog teksta zakona uvijek trebaju naznačiti svi zakoni koji se unose u pročišćeni tekst, uz naznaku broja »Narodnih novina« u kojima su objavljeni i uz naznaku dana stupanja na snagu svakog pojedinog od njih.
Pročišćeni tekst zakona ne smije zadirati u sistematiku zakonskog teksta, niti u brojčane oznake članaka, jer su oni važni za pravilnu primjenu zakona.
Stoga zakonske odredbe u pročišćenom tekstu treba sistematizirati po redoslijedu koji je odredio zakonodavac, pri čemu nije dopušteno mijenjati brojčane oznake članaka određene u izvornom tekstu zakona (npr. Članak 5.), odnosno u njegovim izmjenama i dopunama (npr. Članak 5.a). Ispod svakog članka ili stavka koji je naknadno izmijenjen ili dopunjen treba naznačiti broj »Narodnih novina« u kojima je izmjena ili dopuna objavljena i datum njezina stupanja na snagu (npr. izmjena stupila na snagu 12. svibnja 2006., NN 26/06.).
Nadalje, u slučaju da je zakonom o izmjenama i/ili dopunama zakona pojedina odredba brisana, u pročišćenom tekstu mora biti navedena izvorna brojčana oznaka članka ili stavka koji je brisan, s tim što se u pročišćenom tekstu u tom slučaju ispod brisanog članka ili uz brisani stavak stavlja oznaka »brisan« uz istodobno navođenje broja »Narodnih novina« u kojima je brisanje izvršeno i uz naznaku datuma stupanja na snagu izvršene izmjene.
Konačno, u pročišćenom tekstu zakona nužno je u posebnoj (posljednjoj) glavi navesti redoslijedom prijelazne i završne odredbe svih zakona koji su obuhvaćeni pročišćenim tekstom, uz naznaku zakona kojemu pripadaju, broja »Narodnih novina« u kojima je taj zakon objavljen i datuma njegovog stupanja na snagu...
"...Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava... "